srijeda, 09.02.2011.
Sven Regener - Gospodin Lehmann
Regenerov je roman, roman o njegovim vršnjacima i njihovim berlinskim danima pomale bezbrižnosti, odnosno neopterećenosti kreditima, školovanjem, osamostaljenja od roditelja. Likovi Gospodina Lehmanna su bezbrižini mladi ljudi u svojim kasnim 20-tim godinama s izraženim hedonističkim životnim stilovima u kojima se malo, odnosno dovoljno radi a maksimalno kapitalizira samači život. Poneki dijalozi među likovima ne vode nigdje već se svode na puko nadmudrivanje sugovornika ili ponegdje i cjepidlačenje oko nebrojenih trivijalnosti, no isto tako Regener se dotiče i egzistencijalnih tema i pitanja težnji za realizacijom mladih ljudi u njihovim 20tim godinama. Posebice tu uspijeva s Frankom Lehmannom koji se nema potrebu opravdavati pred sobom ili bilo kim drugim oko nedostatka ambicija da pomakne svoj mladi život s satusa quo, vrlo vjerovatno je na taj način razmišljalo mnogo mladih berlinčana u bezbrižnim 80tim godinama. No posebno zanimljiv dio djela odnosi se na poglavlje kada Frankov najbolji prijatelj Karl doživi blagi slom živaca kojeg lječnik na hitnom prijmu kasnije Franku objašnjava kao posljedicu opterećenosti budučnošću, nedostatkom realiziranih planova, odnosno potrebu da se poistovjete s nečim na duge staze. Nakon tog poglavlja ne događa se epohalni zaokret o razmišlajnju Franka Lehmnna o sebi, svojem životu, planovima ili bilo čime što bi smo očekivali, ono što dolazi jest pad Berlinskog zida i neoliko pića previše te noći. Postoji i nastavak u kojem se Renger vraća na mlade dane Herr Lehmanna koji za sada nije preveden na hrvatski, no bilo bi interesantno vidjeti što se kasnije dogodilo s Frankom odnosno kako su izgledali berlinski dani nakon pada zida, je li se zadržala ona neometana bezbrižnost i u 90tima, je li val mladih istočnjaka unio bitne promjene u društveni život mladih zapadnjaka. U svakom slučaju roman Herr Lehmann nije sadržan teškim temama, niti tadašnjim aktualnim svjetskim/lokalnim pitanjima, nema u njemu neke konkretne kronološke slagalice događaja, to je roman dana za danom mladog Franka i kako on sam kaže na kraju djela… „ostalo će već doći samo“
- 14:02 -
subota, 29.01.2011.
LoudQuietLoud about Pixies
Ne znam koliko volite, pratite, slušate/slušali ste jednu od kako su u dokumentarcu prikazali najnekomunikativniju rock četvorku (iako bi se mnogi složili da bi se taj pojam više odnosio na braću Gallagher ili Violent Femmse), no ja ih mnogo volim i kako sam prekjučer napokon dohvatio dokumentarac o njihovoj povratničkoj turneji iz 2004 i prisjetio se toliko dobrih pjesama evo i par redaka o docsu.
Nema u njemu neke divlje dinamike, baš kao što scenski Pixies nisu bili energični bend u smislu pokreta tijela ili nekih divljih rock gestikulacija, što definitivno nije bila riječ i za njihovu glazbu.
Mnogo je tu zanimljivih stvari, malo mi je bilo žao Franka gledati kako je prisiljen prečesto odgovarati na ista novinarska pitanja o razlozima razlaza Pixiesa početkom 90-tih, pa o mogućoj novoj ploči, skukobima s basisticom Kim itd.
Svaki od članova (Dave, Frank, Joey, Kim) otvoreno iznose vlastita viđenja novog okupljanja, jasno se vidi da se radi o ljudima koji su si davno rekli sve i bez susprezanja govore jedni o drugima prije raspada pa o „novom „ vremenu okupljanja, turneji na kojoj se upravo nalaze.
Ni Pxiese nisu zaobišli „drug problems“ koje su kasnije rezultirale raznim paranojama, a bubnjara Davea zaokupljaju i tokom 2004 reunion toura, što je dodatno uvodilo već prisutnu napetost među njima.
Kimina sestra Kelly inače basistica njenog drugog benda The Breeders prati ih na turneji i zanimljiv je njen komentar o trenucima koje članovi Pixiesa zajedno provode u prostoriji ne komunicirajući jedni s drugima, što se naravno ne treba nužno tumačiti doslovno, jer svo četvero pokazuju otvorenost i privrženost jedni drugima.
Vrlo složen i „dramski“ napravljen dokumentarac koji je ponudio vrlo dobar uvid u odnos četvorke jednog od najutjecajnijih (kako izlizana/polizana fraza, kaj ne?) bendova 80-tih.
Ako ste u prilici svakako pogledajte bez obzira u kolikoj mjeri volite bostonski bend, pa odmah nakon toga šautajte koliko sam nadrobio ili ne…
- 21:48 -
četvrtak, 13.01.2011.
Sweden 2011 part 1.
Planiram već danima napisati ponešto o najvećim kandidatima za medalje u Švedskoj, pa ako vam se učini da konstantno favoriziram neke reprezentacije, uzmite u obzir da je ovo moj blog i da ću ja favorizirati koga želim J. No svakako očekujte koliko objektivne prognoze o mogućim polufinalistima na svjetskom prvenstvu 2011.
Najprije s redom i blagoslovom krećemo od skupine A (Njemačka, Španjolska, Francuska, Egipat, Tunis, Bahrein) već sada najavljene kao skupina „smrti“ ne samo što se u njoj nalaze 3 od 4 najbolje reprezentacije u posljednjih 10 godina, već i činjenice što su tu najjače vaneuropske svjetske repke Tunis i Egipat. Njemci otkako su bili euro 04 i svjetski 07 prvaci, su pomladili reprezentaciju i traže napokon svoje prvo polufinale nakon 4 godine te smatram da će ga ove godine napokon i uspjeti dograbit s Michaelom Kraussom na srednjem, Pascal Hens i Glandorf na lijevom v. Kauffman na desnom, te dvojica genijalaca na lijevom k. Uwe Gensheimer (Lowen) i Dominic Klein (THW Kiela), neki dan stigla vijest da Heiner Brand neće vodit Torstena Jansena, šteta, no mislim kako će Uwe na njegovoj poziciji biti odlična zamjena. I samo da spomenem njemačkog ministra obrane Olivera Roggischa koji je godinama u tandemu s Baurom, Kehrmannom, Schwartzerom i Olegom Velyiem bio neprobojan zid, takva obrana bila je i rezultat osvajanja naslova eura 04 i svjetskog 07, i 2 finala 03 Portugalu i 04 u Ateni.
Šanjolci su se neposredno pred prvenstvo počeli brusiti prema riječima njihovog izbornika Rivere na zlato, no kad se sjetim njihove blago katastrofalne igre na Wch kod nas 2009 i koliko toliko dobrog starta, a odmah potom pada na euru u Austriji prošle godine, sumnjam da će do polufinala.
Francuzi su nam u Bercyu po tko zna koji put pokazali da se s njima može igrati i da ih se može i pobijediti no da za to treba i maksimalna koncentracija, fizička sprema, fantastičan dan golmanima, super što smo s njima igrali pred prvenstvo i sada smo još, možda ovog puta i za onaj odlučujući korak do toga da ih lomimo. Istina je da im nedostaju Narcisse i Guilame Gile, no hej i nama fali ministar Špoljarić pa Sulić, Čupić, Horvat.
Ići će Francuzi daleko, koliko, možda ovisi o nama ako ih dograbimo u polufinalu ili finalu.
Egipat i Tunis pružit će značajan otpor spomenutom euro trojcu, no bodovi su daleko u tim utakmicama od njih. Bahreinu puna podrška da „čopi“ afrikancima bodove.
Skupina B (Austria, Island, Norveška, Mađarska, Brazil, Japan)
Vrlo interesantna skupina s pokazat će se neizvjesnim utakmicama posebice međusobni ogledi mađara, norvežana i austrijanaca. Hoće li netko od njih otkidat bodove kolektivno sjajnom Islandu? Sumnjam.
Island kao osvajač srebra iz Pekinga i bronce iz Austrije svakako pretendira na polufinale.
Norvežani su vrlo često nadomak polufinala posebice su to bili kod nas 2009 i u Austriji 2010, no više im nema dugogodišnjeg kapetana Kjelling i golmana Steinera Edgea, no borbeni pivot Frank Loke, pa vanjski udar Borge Lund i Myrhol će uzet bodove kada će se križati s protivnicima iz A skupine.
Austria igra također borbeno i brzo, na vanjskoj liniji šuter Viktor Szilagy, krilni Konrad Wilczynski iz Fuchse Berlina i s obzirom na pružen vrlo dobar rukomet 2010 mogli bi stajat Mađare i Norvežane boljeg plasmana.
Mađari s „našim“ Gyula Galom na pivotu, braćom Ivanscik, zatim Laszlo Nagy kapetan Barcelone će uz Norvežane pružiti najveći otpor Islandu.
Biti će zanimljivo vidjeti kako će se u ovoj vrlo izjednačenoj skupini snaći Japan i Brazil, kažu da Japan ima problema s visinom, no da se poput Korejaca strašno oslanjaju na brzinu, no treba se znati i obraniti pa je za očekivati kako će se kroz godine vaneuropske zemlje znantno pojačati u obranbenim zadacima.
Brazil poput Kube na prošlom svjetskom kod nas, egzotika, no budu li imali kontinuitet velikih natjecanja i ulagali u razvoj i promociju rukometa u svojoj zemlji, mogli bi kroz neki 10godišnji period naravit momčad za otkidanje bodova europskim reprezentacijama.
Sada je najbolji momenat za to kada Brazil ponovo nakon dugo godina luči dobre ekonomske rezultate da se krene s ulaganjima, no to je na njihovom savezu + mogli bi kandidirati za domaćinstvo svjetskog prvenstva i tim potezom napraviti veliki korak u svjetski rukomet. 2012 će se održati žensko svjetsko rukometno prvenstvo u Brazilu.
Toliko za danas, večeras je grand opening Švedska – Čile i idem pronaći neki dobar live stream na netu. Prva je tekma i domaćin koliko da je god favorit u večerašnjoj utakmici bi mogao naići na otpor. O Švedskim šansama za polufinale ću mudrovati sutra, a da bi mogli tamo završiti, mogli bi. Recimo finale Hrvatska – Švedska u Malmo Areni pred 13.000 navijača, ja sam za.
- 18:56 -
srijeda, 29.12.2010.
Stephen King - Liseyna priča
Nikako se nisam mogao odlučiti niti nakon prvih 50-tak str. Kingove Lysne priče sviđa li mi se njegov novi roman i hoću li ga nastaviti čitati, no onda se sijetih da Kingu uvijek treba dati vremena i zaokružiti njegove priče koje dugo gradi kroz radnju. Upravo takova situacije je i s Liseynom pričom gdje nakon pročitanog kratkog uvoda u priču radnja nikako da započne, već se sve vrti oko Liseynih sjećanja na preminulog supruga.
Dobri Kingovi potezi uz naravno odlične priče bili su oduvijek i detalji kojima je htio izgraditi likove, pišući o njihovim interesima, ljubavima, opsesijama ne direktno vezanima uz radnju, no toliko važnima da ih upoznamo.
Pri kraju sam prvog djela priče u kojem Lisey zaprima prijeteće poruke od ljudi koji se žele domoći literalne ostavštine njenog preminulog muža svjetski poznatog pisca Scotta Landona, s kojim je provela više od 25 godina i čije mračne tajne je sada počela otkrivati.
Lisey se prisjeća i atentata na njenog supruga 15 godina prije njegove smrti i zanimljivih detalja vezanih za te dramatične trenutke kada je Scott ranjen.
Kinga nisam čitao već nekih godinu i pol od Mobitela, apokaliptičnog romana s „zombijima“ koji mi se zapravo vrlo dopao.
Liseyna priča je mnogo kompleksnije djelo i zahtjeva strpljivosti i otkrivanje i drugih Kingovih umijeća osim sposobnosti za dobru radnju, poput odnosa koje je sposoban stvoriti između ljudi bilo da su u ljubavnim, rodbinskim vezama ili u zavadi.
- 14:37 -
četvrtak, 09.12.2010.
Niall Ferguson - Uspon novca
Knjigu Uspon novca sam prvi puta zapazio u knjižari Ljevak na trgu u Zg, a ujedno je i izdavačka kuća Ljevak i obajvila spomenuti naslov.
Autor Niall Ferguson se uhvatio vrlo zahtjevnog zadatka pokušavajuć objasniti kako u naslovu stoji, samo porijeklo novca, što on zapravo znači, što donosi, kamo odlazi, u kojim sve oblicima ga nalazimo, pa tako nakon uvodnog dijela gdje spominje i možebitne uzroke ove današnje aktualne svjetske krize uzrokovane prekomjernim izdavanjem drugorazrednih hipotekarnih kredita, kreće od samih početaka platnih sustava Mezopotamije, preko fiorentinskih i venecijanskih bankara u srednjem vijeku, pa sve do suvremenih financijskih institucija poput banaka, osiguravateljskih kuća, štedionica, fondova itd.
U knjizi nalazimo na mnoga stručna izlaganja popraćena preciznim podacima koje je na moment teško ispratiti, pa sam se i sam vraćao nekoliko puta ponovno isčitavajući tekst da dobijem konkretniju sliku o čemu se zapravo radi.
Navedeni su i mnogi primjeri inovativnosti u financijskom svijetu koji su doprinjeli snaženju lokalnih i nacionalnih gospodarstava, no isto tako i oni koji su na duži period lošim ili nepovoljnim utjecajima oštetili konkretno područje ili zajednicu.
Interesira li nekog na koji način funkcionira svijet financija svakako preporučam knjigu, a nadam se i da će Ljevak objaviti prijevode i ostalih autorovih djela. Uspio sam pronaći za sad samo u Srbiji prijevod njegove knjige House of Rothschild.
- 15:49 -
srijeda, 08.12.2010.
Harry & družina likes Yann Tiersen
60779 rezervacija za Harry Pottera i Darovi smrti 1.dio, imate? Ne, ti imaš, normalo da imamo, malo smo pospani, sneni i sanjivi cijelu subotu za dva i pol satne čarolije Harry i vesele Hogwartske družine, no izdržat ćemo. Čekao se taj Potter godinu i 3mj. Tako da bolje da niko ne zaspi, barem ne u prvih 10 min filma, no…i to se dogodilo ;)
Sve u svemu meni jedan od boljih Pottera, za razliku od Princa miješane krvi.
No subota nije gotova, čeka nas Yann Tiersen u Fabrici (Tvornica). Spiralni red s spiralom bez reda pred klubom, gužva na ulazu, još veća na garderobi i nakon 20 min napokon smo unutra na šanku s 3 hladna Tuborg Greena. Srećem Ines koja kaže da je bilo fantastično sinoć na Caribou, meni malo taj indie-math (kako ga zovem) too much, trenutno mi ne sijeda, srećem Sanju koja kaže da bježim od nje iako ju čekam na ulazu u dvoranu da ju pozdravim, no još 20 min kasnije s još malo Tu Gr i 2 tequile napokon smo u dvorani. Sviraju Lonski & Classen, Lonski na gitari, a kompadre na bubnju, nisam ih ranije slušao, a tih 15 min što su bili nisu me nešto zainteresirali, poslušat ću kasnije, predpostavljam da se radi o dobrom bendu. Na posljednjoj njihovoj stvari izlazi Yann i kompletna njegova družina i vokalno podebljavaju njihovu zadnju stvar. Još nekih 10-15 min i oko 22.35 napokon Yann. Rade strašne stvari, Yann je većinu vremena na gitari i bend sastavljen od bubnja, basa, miksa, + još jedna gitara svim onim stvarima s Dust Lanea daje nevjerovatni koncertni šus. U jednom momentu Tiersen ostaje sam na pozornici fokusiran rasvjetom na violini i još jednom pokazuje koliko je sposoban očarati što virtuoznošću, što nevjerovatnom violin temom.
Kasnije ću na raznim portalima/forumima čitati da pola ljudi nije znalo na što ide i čitati o omentarima na konstantni žamor, no smatram da su svi došli jer ih Yann interesira barem malo, a pitanje žamora nije itanje samo ovog konkretnog događaja, već stvar koja se ponavlja iz eventa u event, no objesno govoriti o balavicama i balavcima koji su došli iz pomodrastva je krajnje nezrelo i da ne kažem retardirano od strane onih koji su se na to obrušili poput hijene.
Slušam posljednjih tjedana Air, Duft Punk, Justice, Royksopp skroz mi paše elektronika, u miksu s popom (Air), punkom (Daft), jazzom (Koop), baš nabavio i Saint Etienne, sijećam ih se iz 90-tih s Hit Depoa, njh, pa Stardust.
Čitam Kinga, Liseynu priču. King na momente zna malo smoriti, petljajući te stalno u bujicu misli njegovih likova, kao što je to u Vreći Kostiju i ovdje, no recimo u Langolijerima i Mobitelu ima skroz napetu i dinamično-jezovitu radnju koja te stalno drži „nabodenog“.
Idem sad natrag na Građansko i Eup, Građansko je zanimljivo, no ima ga tonu.
Vidimo se/čujemo se/čitamo se soon.
- 11:47 -
utorak, 30.11.2010.
Crvendać
Čitajući Nesboev Crvendać nemoguće je bilo ne stalno vući paralele s Larssonovom trilogijom, nisam si to zamijerio zbog sve većeg osobnog interesa za skandinavski krimić.
Lik Harrya Holea detektiva osloanskog krim-odjela po mnogo čemu se razlikuje od Larssonova lika Mikaela Blonkvista, novinara specijaliziranog za gospodarski kriminal.
Nesbo je od Holea odlučio učiniti atipičnog homo eccea, koji prečesto poseže za alkoholom, no ipak dovoljno samosvjesnog i apsloultno predanog poslu koji obavlja, zanimljiv je i jedan citat u kojem Hole navodi da ljudi poput njega i ne bi znali išta drugo raditi osim toliko sumanuto slijediti tragove i uzbuđivat se činjenicom da će dohvatiti sve deliktne počinitelje.
Hole je pomalo bratski vezan s Ellen, svojom partnericom u krim-odjelu, koja je nakon nekih osobnih Holeovih tragedija doprinjela tome da Harry totalno ne potone, čemu se on ne može načuditi uviđajući njene intelektualno-socijalne kvalitete koje bi je mogle odvesti puno dalje od suradnje s detektivima alkoholičarima i poslu s nasilnim društvenim supkulturama (što će se s njom dogoditi ostavljam da otkrijete).
No, da kažem nešto i o samoj radnji, koja paralerno do polovice djela prati ratna zbivanja na istočnoj fronti pred Lenjingradom i odnos 4 norveških suboraca vrlo važnih za zbivanja koja će uslijediti idućih 50 godina nakon rata i ovovremene (1999/2000) Harryeve borbe s alkoholom, zakulisnih političkih previranja preko njegovih leđa, koja mu za čudo idu i u korist, pa do pokušaja da dopusti kolegici Rakel Fauke da mu se približi.
Isto tako u romanu je dotaknuta i svojevrsna tabu tema norveške poslijeratne povijesti i odnosa norveških vlasti s vojnicima koji su se borili na Njemačkoj strani, te ogorčenost likova u romanu prema kao ih nazivaju „herojima poslijednjeg dana“ odnosno pripadnicima pokreta otpora koji su krojili sudbinu velikog broja norvežana nakon rata.
Nesbo nas podsijeća i na sveprisutni problem s neonacističkim grupama u cijeloj Skandinaviji, koje se karakteriziraju kao marginalne, no ipak kao skupine koje uvelike otežavaju održavanje kozmozolitskog imiđa Norveške.
Pošto me zainteresirao Hole, dobio sam i potvrdnu informaciju iz Znanja da će nastaviti s serijalom i da očekujemo Nesboevu Đavolju zvijezdu i Nemesis u idućoj godini, a vjerovatno i najnoviji njegov roman o Harry Holeu The Snowman.
Evo toliko od mene oko Crvendaća, a pisat ću i ubuduće o Holeu, odo sad na Građansko, tj na pravne/poslovne/deliktne sposobnosti.
Čitamo/pišemo se.
- 10:15 -
utorak, 23.11.2010.
Lisabeth Salander
Upečatljiv naslov Muškarci koji mrze žene prvi puta sam primjetio u blizini SC-a otprike u jesen 2008, na velikom plakatu kojim je izdavačka kuća Fraktura oglašavala roman Stiega Larssona, no prošlo je više od godine i pol u kojoj su objavljena preostala 2 romana iz Larssonove Millenium trilogije. I napokon u proljeće 2010 u Algoritmovoj knjižari u Avenue Mallu kad sam pročitao kratak sadržaj i nekoliko stranica trećeg nastavka Kule u zraku uvidio sam da se radi o interesantnom krimi romanu s neobičnom protagonistkinjom Lisabeth Salander koju je tek trebalo upoznati. Među tih nekoliko starnica što sam pročitao stojeći nasred knjižare zapazio sam zanimljivu crtu Salander, koja je razmišljala o izvrsnom seksualnom odnosu što su ga održavali Mikael Blonkvist i ona, a bilo je za pretostaviti da će se do trećeg nastavka razviti i već neka uobičaenija priča između njih dvoje. No zašto je to tako postalo mi je jasno nakon prvog pročitanog romana iz trilogije. Mnoge dnevne novine, web portali napisali su iscrpne analize likova Milleniuma, posebno se koncentrirajući na Salander, naravno s razlogom. Skandinavske zemlje često karakterizirane kao hladne, kako u metereološkom tako i socijalnom kontekstu, dale su za pretpostavku u analizama da je Lisabeth Salander možda ne toliko neuobičajen lik (uz naravno određenu literalnu slobodu), za ta podnedblja. Introvertirana, često vrlo gruba prema okolini, uvijek na oprezu s novim ljudima. Larrson je iskoristivši te stereotipe dodao i sve potrebito kako bi se čitatelj dodatno zanimao za njen lik, učinio ju je underground hakerskim superstarom, visoko inteligentnom osobom s sposobnošću pamćenja velike količine informacija u kratkom vremenu, analitičkim ekspertom i sjajnim terenskim istraživačem. Nema što, sjajna karakterozacija lika. No kako ne bi sve ostalo na Salander, Larsson nije naravio loš posao ni s Mikaelom Blonkvistom, reporterom i suvlasnikom časopisa Millenium, kojemu je odmah u priči prišivena mrlja neutemeljenog novinskog članka što ga je objavio, te njegov potez kojim je odlučio smireno i ovoga puta s informacijama koje će biti nepobitne razotkriti industrijski kriminal, ne reagiravši impulzivno i pokušavajući opravdati postupke pred kolegama novinarima. U Muškarcima koji mrze žene naići će te na čitav niz zanimljivih likova poput starog industrijalca Martina Vangera, Mikaelove poslovne i povremene intimne partnerice Erike Berger u Milleniumu.
- 21:44 -
srijeda, 17.11.2010.
Tržište e-knjiga
Prije nekoliko mjeseci napisao sam jedan članak koji nije objavljen, na temu rastućeg tržišta e-knjiga i pojavi e-čitača (kojih za sada u slobodnoj prodaji na hr trežištu nema, osim jednog jedinog koji se može nabaviti u Algoritmu i Profilu).
Na samo istraživanje teme potaknuo me Frankfurtski sajam knjiga, koji već nekoliko godina veliku pozornost pridodaje novom mediju i budućnosti izdavašta, održavajući različite radionice, rasprave, tribine kako bi se upoznala nadolazeći novi način čitanja s e-čitača, objavljivanja knjiga, dolaska knjiga do čitatelja, odnosno internet distribucije, ali i problemom zaštite autorskih prava s kojim se glazbena industrija susrela i još dan danas traži adekvatna rješenja.
Svake godine sajam ispituje čitalačke navike svojih posijetitelja i dolazi do zaključka kako iz godine u godinu raste broj čitalaca koji knjige kupuju preko on-line web knjižara i koriste se e-čitačima + Prema izvještaju Forrester Researcha s sredina 2009 koji s sadšnjih oko 2 milijuna korisnika e-čitača u SAD-u predviđa rast na 5 milijuna korisnika do kraja 2011, paralerno s sniženjem cijene na 199$ po uređaju u prosijeku.
Dok se do 2013 predviđa rast čak do 15 milijuna korisnika e-čitača samo na američkom tržištu.
Moglo bi se svakako reći da je tržište e-knjiga u punom zamahu što i pokazuju razmišljanja posjetioca frankfurtskog sajma knjiga i stručnjaka iz književne branše koji su mišljenja da će do 2018 prodaja elektroničkih izdanja knjiga premašiti prodaju tiskanih.
Trenutni postotak prodaje e-knjiga je blizu 10% od ukupne prodaje, no predviđanja su da će prodaja do 2011 prijeći 10%, a u spomenutoj 2018 i ukupna prodaja vagnuti na stranu e-knjiga.
Posjetitelji frankfurtskog sajma knjiga mišljenja su da bi e-knjige trebale biti generalno jeftinije od tiskanih izdanja, pa sukladno tome i dostupnije.
Svakako da su se i izdavačke kuće našle u problemima oko piratstva u digitalnom svijetu, kao što je to isto piratstvo pogodilo glazbenu i filmsku industriju.
Tako je primjerice novi roman Dana Browna „Izgubljeni simbol“ nelegalno skinulo preko 100.000 Brownovih čitatelja, iako je e-izdanje djela prodano u više primjeraka nego li tiskano izdanje.
J.K. Rowling čak nije dopustila e-izdanje svojih djela bojeći se upravo piraterije.
Jasna je činjenica procesa digitalizacije glazbe, knjiga, digitalizacije u komunikaciji, kao što je i jasno da će lideri branši, autori, pravni sustavi zemalja, morati pronaći efektivnije načine zaštite u cilju da sačuvaju djela intelektualnog vlasništva
- 10:19 -
ponedjeljak, 15.11.2010.
Sam početak
Nakon višemjesečnih čitanja pojedinih blogera, odlučio sam i sam vodit blog o svemu što me zaokupi, knjigama, dobroj hrani i vinu, glazbi, sportu, gagetima, filmu, svijetu financija i gospodarstvu.
Čitamo se i komentiramo ;)
Uživajte.
- 13:15 -
